05. maj 2025.
Predavanje dr Marine Bakalove
U još jednoj aktivnosti na projektu „Teorija višestrukog
utemeljenja značenja: jezik, muzika, vizuelna kognicija“,
koji zajednički realizuju Centar za kognitivne nauke i Ogranak
Srpske akademije nauka i umetnosti u Nišu (br. O36-24,
koordinator projekta: akademik Aleksandar Kostić, rukovodilac
projekta: prof. dr Mihailo Antović), dr Marina Bakalova,
vanredni profesor na Institutu za filozofiju i sociologiju
Bugarske akademije nauka, održala je predavanje pod nazivom „Muzika
i kognitivni poduhvati: istina naspram autentičnosti“. Diskusija
se bavila fundamentalnim pitanjem u filozofiji muzike,
semiotici i semantici u kognitivnim naukama: da li muzika
prenosi znanje i, ako to čini, šta tačno znači koncept
„muzičkog znanja“? Konkretnije, dilema prof. Bakalove je da li
može postojati kakva „istina“ u muzičkom izrazu, prvenstveno u
pogledu takozvanog „vanmuzičkog“ značenja, odnosno onog kroz
koje se muzika potencijalno odnosi na entitete iz spoljašnjeg
sveta. U odgovoru na ovo pitanje, prof. Bakalova razvija
sopstveni model muzičkog znanja sa akronimom EMMA –
ekspresivna multimodalna mapirajuća arhitektura, gde pokušava
da locira čak petnaest parametara sa promenljivim skalarnim
vrednostima tokom percepcije muzike – kao što su npr.
„napetost“, „toplina“ ili „elastičnost“. Značajna prednost
modela je njegova sposobnost da detektuje fine dinamičke
promene tokom trajanja muzičkog dela (potencijalno cele
kompozicije), a ne, kao što je uobičajeno u kognitivnoj
muzikologiji, samo u kratkim tonalnim segmentima. Nakon
predavanja usledila je zanimljiva diskusija.
14. april 2025.
Predavanje dr Olivere Marković
U okviru projekta „Teorija višestrukog utemeljenja
značenja: jezik, muzika, vizuelna kognicija“, koji
zajednički realizuju Centar za kognitivne nauke i Ogranak SANU
u Nišu (br. O36-24, koordinator projekta: akademik Aleksandar
Kostić, rukovodilac projekta: prof. dr Mihailo Antović), dr
Olivera Marković, istraživač-saradnik na Odeljenju za srpski
jezik i književnost Univerziteta u Nišu i član Centra za
kognitivne nauke, održala je predavanje pod nazivom „Kako
razumemo parodije: Ka parodijskim mehanizmima (de)stabilizacije“.
Fokusirala se na semantičku tenziju kao ključnu za parodiju,
gde publika treba istovremeno da prepozna i prototip (koji se
imitira) i negaciju prototipa (konceptualni obrt). Kroz niz
primera, predložila je da je dobar način za pristup problemu
korišćenje teorije pojmovnog sažimanja i njenog proširenog
modela semantike višestrukog utemeljenja. Usledila je
zanimljiva diskusija.
17.-20. mart 2025.
Predavanja prof. Antovića u Bugarskoj
U
martu je prof. Mihailo Antović, upravnik Centra za
kognitivne nauke, bio plenarni govornik na naučnom skupu
„Razumevanje naspram znanja u nauci, fikciji i
umetnosti“, koji je organizovao Odsek za
filozofiju Univerziteta u Sofiji u saradnji sa Bugarskom
akademijom nauka. Događaj je okupio oko 30 učesnika iz
Evrope i SAD. Dva plenarna predavača bila su prof. Mič
Grin (Univerzitet u Konektikatu), koji je govorio o
razumevanju jezika pomoću modela veštačke
inteligencije, i prof. Antović, koji je pružio pregled
svog rada na kros-modalnim korespondencijama u muzici i
jeziku, u nastojanju da predstavi svoj novi koncept
„meta-šeme“ u kognitivnoj lingvistici. Pored toga, prof.
Antović je održao predavanje o svom modelu višestruko
utemeljenog značenja i načinu na koji on funkcioniše u
različitim kognitivnim domenima (jezik, muzika, vid) na
Odseku za kognitivne nauke i psihologiju Novog bugarskog
univerziteta. Posetu su podržali Univerzitet u Sofiji i
program CEEPUS. Predavanje na NBU je takođe bila
aktivnost u okviru projekta „Teorija višestrukog
utemeljenja značenja: jezik, muzika, vizuelna
kognicija“, koji zajednički sprovode Centar za
kognitivne nauke i Ogranak Srpske akademije nauka i
umetnosti u Nišu (O36-24, koordinator: akademik
Aleksandar Kostić).
Konferencija:
"Sheme u jeziku, muzici i vizuelnoj kogniciji"
Uz
ljubaznu podršku Fonda za nauku Republike Srbije (program
"Ideje", grant br. 7715934, Strukturisanje izgradnje
pojmova uz pomoć metafore, analogije i shematičnosti –
SCHEMAS), Filozofski fakultet i Centar za kognitivne nauke
organizovali su međunarodnu konferenciju pod naslovom "Sheme
u jeziku, muzici i vizuelnoj kogniciji", u petak i
subotu, 6. i 7. decembra 2024. godine. Skupu se odazvalo
preko 30 istraživača iz celog sveta (Albanije, Bosne i
Hercegovine, Bugarske, Kine, Češke Republike, Nemačke,
Grče, Holandije, Poljske, Rusije, Srbije, Ujedinjenog
Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine).
Uvaženi plenarni predavači bili su prof. Beate Hampe
(Univerzitet u Erfurtu, uživo), prof. Rej Džekendof
(Masačusetski institut za tehnologiju i Univerzitet Tafts)
i prof. Tod Oukli (Univerzitet Kejs Vestern, putem video
veze). Skup nam je omogućimo da obavimo neprocenjivo važnu
diskusiju o podležnim, shematskim osnovama izgradnje
značenja u jeziku, muzici, vizuelnom modalitetu, ali i
dalje od toga (npr. po pitanju posećavanja muzejskih
postavki, problema plesa ili usmenih tradicija).
Uspostavili smo mnogobrojne nove kontakte sa uglednim
međunarodnim istraživačima te se nadamo još bogatijoj
saradnji u bliskoj budućnosti.
26. novembar
2024.
Predavanje prof.
Ane Pjate preko videokonferencijske veze
U utorak, 26. novembra 2024., dr Ana Pjata, docent za
predmete semantika i pragmatika na Fakultetu za engleski jezik
i književnost (Odsek za jezik i lingvistiku) Nacionalnog i
Kapodistriasovog Univerziteta u Atini, Grčka, održala je
predavanje preko videokonferencijske veze u našem Centru, pod
naslovom "Šta nam mimovi na internetu govore o problemu
afekta? Shematske reprezentacije, izgradnja značenja i
diskurzivni efekti". Cilj prezentacije bio je da se iz
novog ugla osvetli pitanje kako je u internet mimovima
predstavljen afekt, kroz glavnu ideju da su multimodalne
reprezentacije afekta uglavnom omeđene opštijim shemama, kroz
pojmovne metafore i jezičke konstrukcije. Rezultat je jedan
novi način na koji recipijenti mogu da se "društveno neguju",
kroz afektivno povezivanje, afilijaciju i koordinaciju, no
sada putem vidova komunikacije koje nam omogućava onlajn
diskurs. Nakon predavanja usledila je sadržajna rasprava. Ova
prezentacija osmišljenja je kao specijalni događaj, koji je
predstavljao uvod u našu konferenciju o multimodalnosti,
slikovnim shemama i afektu, a koju smo organizovali početkom
decembra.
23. maj 2024
Obuka
i radionica za rukovanje EEG aparatom g. Slobodana
Tanackovića
U četvrtak, 23. maja 2024.,
posetio nas je g. Slobodan Tanacković, predstavnik
austrijske kompanije G-Tec Medical
Engineering. Radi se
o poznatom proizvođaču svih vrsta opreme za invazivnu i
neinvazivnu upotrebu na mozgu, koja se koristi kako u
istraživačke tako i u dijagnostičke svrhe. G. Tanacković je
sa sobom doneo elektroencefalogram sa 64 kanala i
demonstirao nam njegovu upotrebu na relativno jednostavnom
zadataku vizualne percepcije. Uz to što je zatražio pomoć
dva mlada dobrovoljca, jednog koji je rukovao sistemom i
drugog koji je bio učesnik u eksperimentu, što je po sebi
jako zaintrigiralo publiku, g. Tanacković je ukazao i na
mnogobrojne izazove pri rukovanju opremom i softverom: kako
podesiti sistem, kako precizno postaviti elektrode na glavu
ispitanika, kako usrednjiti signal, kako izbeći artefakte,
itd. Takođe nam je prikazao i neke novine u svetu
neurofiziologije, kao što su nedavni mobilni EEG aparati,
koji mere kortikalnu aktivnost u realnim situacijama, tj.
van laboratorije. Ova sesija privukla je veliko
interesovanje publike.
22. maj 2024.
Predavanje i radionica dr Indurkje
U utorak i sredu, 21. i 22. maja
2024., u Centru za kognitivne nauke ugostili smo još
jednog posetioca preko mreže akademske razmene iz programa
CEEPUS, pod nazivom "Kognitivne nauke, studije i
tehnologije znanja". Profesor Bipin Indurkja, trenutno
angažovan na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu,
Poljska, no istovremeno i istraživač sa izuzetnim
prethodnim akademskim afilijacijama (Univerzitet
Masačusetsa u Amherstu, Univerzitet u Bostonu, Univerzitet
Tafts, Državni univerzitet Njujorka u Bafalu,
Severoistočni univerzitet, univerziteti u Indiji, Japanu,
Turskoj, Nemačkoj i drugim državama) sa nama je podelio
elemente svoje ekspertize iz oblasti kognitivne robotike,
te istraživanja metafore, analogije i kreativnosti. U
prvom predavanju, pod naslovom "Kako razmišljati kao
dete: uloga površinskih sličnosti pri stimulisanju
kreativnosti", govorio je o načinima na koje ljudi
mogu da se navedu da se usmere ka direktno perceptualnim
aspektima fenomena (pri čemu treba da isključe suvišni
uticaj konteksta) kako bi datom fenomenu mogli da pristupe
na kreativan način. U drugoj radionici, naslovljenoj "Kako
povećati kreativnost i istražiti ulogu socijalne
robotike u zdravstvu", prikazao je nedavna i
trenutna istraživanja svoje grupe o upotrebi robota kao
asistenata pacijentima sa kognitivnim poremećajima.
Naročito se založio za tzv. "dizajn istraživanja sa
učešćem", koji podrazumeva da protokole za takve robote
treba razvijati u saradnji sa potrebama (i povratnim
informacijama) dobijenim direktno od korisnika takvih
usluga. Oba izlaganja ilustrovala su glavne teze brojnim
empirijskim istraživanjima koja je dr Indurkja obavio sa
svojim timom, nakon čega su usledile zanimljive razmene
pitanja i odgovora.
16. maj 2024.
Poseta
i predavanje dr Hristove
U
četvrtak, 16. maja 2024., dr Dženi Hristova, docent
na Katedri za kognitivne nauke i psihologiju Novog
bugarskog univerziteta u Sofiji, održala je predavanje
pod nazivom "Moralni sudovi i raspodela ograničenih
medicinskih sredstava". Prikazala je seriju
istraživanja koja su tragala za kognitivnim principima na
osnovu kojih donosimo odluke kome da omogućimo hitnu
medicinsku pomoć u vanrednim okolnostima kao što su
pandemije. Dr Hristova je posvetila naročitu pažnju sukobu
između principa jednakosti i korisnosti iz etičkih teorija
te njihovom odnosu sa rezultatima konkretnih psiholoških
istraživanja. Zaključak je bio da utilitarni principi obično
dobijaju veću podršku, na primer kod odlukaeda se najpre
zbrine mlađi pacijent ili onaj koji ima veće šanse da se u
potpunosti izleči. Usledila je živa diskusija. Ovo
predavanje zajednički su organizovali Centar za kognitivne
nauke, u okviru mreže akademske razmene iz programa CEEPUS,
pod nazivom "Kognitivne nauke, izučavanje i tehnologija
znanja" i Ogranak SANU u Nišu (projekat O36-24, "Teorija
višestrukog utemeljenja značenja: jezik, muzika, vizualna
kognicija", koordinator akademik Aleksandar Kostić,
rukovodilac prof. dr Mihailo Antović).
28. mart 2024.
Predstavljanje projekta: Višestruko utemeljenje značenja - jezik,
muzika, vizuelna kognicija
U četvrtak, 28. marta 2024., tim istraživača i saradnika po
prvi put je predstavio novi projekat o semantici višestrukog
utemeljenja, koji se realizuje kroz saradnju Centra za
kognitivne nauke i Ogranka Srpske akademije nauka i umetnosti
u Nišu (br. O-36-24, koordinator: akademik Aleksandar Kostić).
Rukodovilac projekta i upravnik Centra za kognitivne nauke,
prof. Mihailo Antović, dao je retrospektivu prvih deset godina
rada Centra za kognitivne nauke i zahvalio Ogranku SANU u Nišu
na kontinuiranoj podršci. Zatim se govorilo i osnovama teorije
višestrukog utemeljenja kao i o sadašnjim i planiranim
aktivnostima na projektu. Na kraju su mladi istraživači dobili
priliku da predstave sopstvene projektne aktivnosti (Nikola
Stojanović, Mladen Popović, Anja Tošić, Miloš Milisavljević,
Anja Petrović i Olivera Marković).
01. februar 2024.
Centar za kognitivne nauke započeo
saradnju sa Ogrankom SANU u Nišu
U
četvrtak, 1. februara 2024., u prostorijama Ogranka SANU
u Nišu održan je prvi sastanak rukovodioca i saradnika
na projektu "Teorija višestrukog utemeljenja značenja:
jezik, muzika, vizuelna kognicija" (br. O-36-24,
koordinator projekta: akademik Aleksandar Kostić).
Rukovodilac projekta, ujedno i upravnik Centra za
kognitivne nauke, prof. dr Mihailo Antović, upoznao je
tim sa planiranim početnim aktivnostima. Zvanična
prezentacija projekta planira se u martu 2024.
28. septembar 2023.
Promocija knjige prof. Antovića
U četvrtak, 28. septembra 2023., prof. dr Mihailo Antović, upravnik
Centra za kognitivne nauke održao je predavanje čiji je cilj
bio da se predstavi njegova knjiga Višestruko
utemeljenje: jedna teorija muzičkoga značenja (Routledge, 2022). Događaj su
zajednički organizovali Centar za kognitivne nauke i Ogranak
Srpske akademije nauka i umetnosti u Nišu, u okviru projekta
Muzičko nasleđe jugoistočne Srbije: savremeno
stvaralaštvo i obrazovanje ukusa (br. O-10-17,
koordinator: dopisni član SANU Jelena Jovanović,
rukovodilac: prof. dr Danijela Zdravić Mihailović). Nakon
prikladnih uvodnih reči prof. dr Dragana Žunića i samog
predavanja, usledila je sadržajna diskusija. Ovo predavanje
predstavlja sledeći korak u budućoj jačoj saradnji dve
institucije.
06. - 11. maj 2023.
Predavanja prof. dr Iva Popivanova
U utoak, 9. maja 2023., prof. dr Ivo Popivanov sa Katedre za kognitivne nauke i psihologiju Novog bugarskog univerziteta održao je predavanje pod naslovom "KAKO RAZLIKOVATI LICA OD PREDMETA: JEDNA PILOT ELEKTROFIZIOLOŠKA STUDIJA". Nakon što je ponudio pregled istraživanja prepoznavanja lica koja koriste bihevioralne metode (uključujući i praćenje pokreta očiju), prof. Popivanov govorio je o invazivnim i neinvazivnim metodama elektrofiziološkog merenja. Zatim je prikazao rezultate koje su nedavno dobili članovi obnovljene EEG laboratorije na Novom bugarskom univerzitetu, gde su istraživači počeli da koriste EEG aparat eWave (Sciencebeam) sa 32 kanala. Učesnici u studiji kategorizovali su vizuelne stimuluse koji prikazuju lica ili namerno daju njihov nejasan, "skremblovan" prikaz. Predavač je razmotrio preliminarne rezultate ove studije i ukazao na mogućnosti za saradnju.
U utorak, 11. maja 2023., prof. Popivanov održao je
predavanje pod nazivom "TESTIRAJ SVOJE PAMĆENJE -
JEDAN INSTRUMENT ZA KOGNITIVNI SKRINING STARIJIH LJUDI KOJI
SE MOŽE SAMO-ADMINISTRIRATI". Prikazan je brzi test za
dijagnostikovanje demencije koji oboleli može da uradi sam,
pod nazivom "Testiraj svoje pamćenje - Test Your Memory, TYM".
Prof. Popivanov i njegov time preveli su test sa engleskog na
bugarski jezik i obavili njegovu preliminarnu validaciju.
Nakon oba predavanja usledile su zanimljive razmene pitanja i
odgovora.
22. mart 2023.
Poseta i predavanje prof. dr Ane Bonifaci
U sredu 22. marta 2023. prof. dr Ana Bonifaci sa Katedre
za lingvistiku Univerziteta u Kelnu održala je
predavanje pod nazivom "SUZE U MUZICI: KA
KOGNITIVNO-SEMIOTIČKOM OBJAŠNJENJU". Predavanje je
ponudilo rezultate pilot istraživanja na uzorku od 21 pesme iz
zapadnog muzičkog idioma koje tematizuju plakanje, različitih
žanrova i vremena porekla. Dr Bonifaci je pre svega
istraživala teme u staroj grčkoj poeziji u kojima se pominju
suze i to u vezi sa izvođenjem takvih komada, kao što su
pojačan zvuk, uzvici, jaka samoreferentnost, ponavljanje i
refreni. U analizi modernih pesama i arija prof. dr Bonifaci
opredelila se za kognitivnosemiotički pristup koji se usmerio
ka semiotičkoj kompleksnosti nastaloj usled integracije
različitih modaliteta (plakanje, tekst, muzika - uključujuči
notaciju i slike, u različitim kombinacijama). Iz toga je ona
ukazala na moguća kognitivna preslikavanja koja potiču iz
metonimijskih, metaforičkih i ikoničkih kros-modalnih odnosa.
Predavanje je izazvalo živu i zanimljivu diskusiju, kako sa
učesnicima u sali tako i sa publikom koja je prisustvovala
događaju preko onlajn platforme.
22. decembar 2022.
Predavanje dr Matsa Kisnera
U utorak, 22. novembra 2022., dr Mats Kisner,
predavač na Katedri za muzikologiju i studije medija
Humboltovog univerziteta u Berlinu, održavao je
predavanje na daljinu u Centru za kognitivne nauke pod nazivom
"U UMU SLUŠAOCA: EMPIRIJSKE STUDIJE VIZUELNIH MENTALNIH
SLIKA U KOGNITIVNOJ MUZIKOLOGIJI". U svom predavanju dr
Kisner je izneo tezu da muzičke mentalne slike (tj. sposobnost
da se "vide" slike unutar slušaočevog uma) predstavljaju čest
fenomen tokom slušanja muzike. On je ponudio skorašnje dokaze
o sadržaju i funkciji takvih slika, o njihovoj vezi sa
emocijama, neurofiziološkem korelatima, te odnosu sa
sinestezijom. Na kraju predavanja izneo je rezultate svojih
istraživanja koji mogu da ukažu na put od percepcije do
imaginacije. Usledila je korisna razmena ideja sa publikom u
sali kao i preko interneta.
11. i 18. maja, na Filozofskom fakultetu u Nišu i na Univerzitetu u Nišu održan je treći po redu edukativni seminar pod nazivom Current trends in cognitive sciences III. Seminar je privukao veliki broj studenata psihologije, anglistike i srbistike sa Filozofskog fakulteta u Nišu, a takođe su prisustvovali i studenti Medicinskog i Prirodno-matematičkog fakulteta.
Prvi dan seminara obeležila su dva
predavanja iz oblasti psihologije. Prvo predavanje pod nazivom
POLNI STEREOTIPI U EMOCIONALNOM PONAŠANJU, održala je msr Marija Pejičić sa Departmana za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Nišu.
Drugo predavanje pod nazivom FAKTORSKA
ANALIZA INDIVIDUALNIH RAZLIKA U KOGNITIVNOM DOMENU
održao je msr Nikola Ćirović,
takođe sa Departmana za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Nišu. Nakon svakog predavanja usledila je i
diskusija sa studentima.
Tokom drugog dana seminara održana su dva
predavanja iz oblasti lingvistike i kognitivne lingvistike.
Prvo predavanje pod nazivom KONTRASTIVNA ANALIZA
INFORMACIJSKE (NE)AKTUELNOSTI NERESTRIKTIVNIH RELATIVNIH
KLAUZA U ENGLESKOM I SRPSKOM JEZIKU održala je msr Ema Živković sa Departmana za
anglistiku Filozofskog fakulteta u Nišu.
Drugo predavanje održao je msr Mladen Popović, takođe sa Departmana za anglistiku Filozofskog fakulteta u Nišu, a tema predavanja bila je UBEDLJIVOST AFORDANSI U VIDEO IGRAMA. Nakon svakog predavanja usledila je i detaljna diskusija.
U utorak, 26. marta, prof. Ivo Popivanov sa Novog Bugarskog Univerziteta u Sofiji, održao je seminar pod nazivom Seminar on neuroimaging methods: functional Magnetic Resonance Imaging. Seminar je održan u zgradi Univerziteta u Nišu i privukao je veći broj studenata i nastavnog osoblja Univerziteta u Nišu zainteresovanih za ovu oblast. Nakon smeinara usledila je i diskusija praćena većim brojem pitanja.
U sredu, 27. marta, prof. Popivanov je održao
predavanje pod nazivom Neural representation of faces
and bodies in primate inferotemporal cortex. Nakon
predavanje takođe je usledila zanimljiva diskusija.
24. mart 2018.
Prvi dan seminara ticao je se kognitivne
naratologije. Predavači su bili doc. dr Jelena Jovanović
i prof. dr Dejan Milutinović sa Departmana za srpsku i
komparativnu književnost Filozofskog Fakulteta u Nišu.
Predavanje doc. dr Jovanović pod
nazivom Okvir i Uokviravanje (od klasične do kognitivne
naratologije) predstavilo je odbacivanje
strukturalizma kao izvora naratoloških interpretacija od
strane prve generacije postklasičnih naratologa i njihov
prelazak na metode kognitivnih nauka. U skladu sa temom
predavanja, predstavljeni su i ishodi ovog prelaza, poput
prevazilaženja klasičnog poimanja teksta kao autonomnog
fenomena i prihvatanja analize teksta u kontekstu.
31. mart 2018.
Prof. dr Milutinović održao je
predavanje pod nazivom Žanr kao Kognitivna Kategorija.
Predavač je prikazao paralele između različitih faza nauke u
istoriji i hronološki ekvivalentnih razumevanja prirode
književnog dela; nakon ovoga, istaknuti su i iskoraci u
kategorizaciji književnih dela koji su nastali kao posledica
aktuelne epohe, pre svega razvoj četvorokategorijskog modela
tekstualnih strategija, nadžanra, žanra i podžanra. Oba
predavanja su služila kao uvod u kognitivnu naratologiju
publici sa drugih departmana i fakulteta, te su dovela i do
pitanja i diskusije.
Poslednjeg dana seminara predavanja su
održali prof. dr Mihailo Antović, upravnik Centra za
Kognitivne Nauke u Nišu, i prof. dr Đorđe Vidanović,
koordinator Centra za Kognitivne Nauke.
Predavanje prof. dr Antovića pod
nazivom Nivoi Utemeljenja u Konstrukciji Značenja: Novi
Pristup Kognitivnoj Semantici predstavilo je
multimodalnu primenu problema utemeljenja simbola na muziku.
Počevši od ostvrta na sam problem, koji je u domenu jezika
1990. postavio Harnad, predavač je na osnovu istraživanja
razumevanja referentnosti muzike predložio prelazak na
utemeljenje na više nivoa, odnosno od nivoa ikoničnosti do
nivoa pojedinca.
Prof. dr Vidanović je održao predavanje pod nazivom Izgubljeni
Raj i Tumačenje Sveta. Na osnovu knjige Percepcija i Pad
Čoveka, prof. dr Vidanović je ponudio interpretaciju poznatih
mehanizama kognitivne lingvistike kao neminovne posledice
postojanja čoveka u nesavršenom svetu; u suprotnom, pojave
poput polisemije bi bile nemoguće, jer bi ljudski jezik zaista
postojao u savršenoj ekvivalenciji sa svetom.
Nakon predavanja i diskusije, seminar je zaključio Vladimir
Figar, sekretar Centra za Kognitivne Nauke.
U četvrtak, 22. marta 2018. godine, dr Kristijan Valt sa Međunarodnog Psihoanalitičkog Univerziteta u Berlinu je održao predavanje pod nazivom Evocirani Potencijali u Proceni Napretka: Od Osnovnih Istraživanja do Procene Delotvornosti Psihoterapije. Predavanje je se ticalo primene monitoringa dva različita potencijala na bliže određenje prirode paničnog poremećaja kao i na procenu napretka pacijenata koji pate od pomenutog potencijala. Dr Valt je predstavio dva eksperimenta. Prvim je naglasio dve bitne karakteristike ovih potencijala. Kao prvo, prvi potencijal (Ne/ERN) je povezan sa unutrašnjim okidačima stresa, dok je drugi (VPP) povezan sa spoljnim okidačima. Kao drugo, ovaj eksperiment je pokazao i da su ova dva potencijala jednako pojačana kod pacijenata kojima postavljena dijagnoza paničnog poremećaja. Drugi eksperiment je predstavljao primenu monitoringa ova dva potencijala u službi procene napretka pacijenata koji su u vreme eksperimenta godinu dana bili podvrgnuti psihoterapiji. Iako nije primećeno smanjenje amplitude prvog potencijala, primećena je značajna normalizacija drugog potencijala, to jest onog koji je povezan sa spoljnim okidačima. Ovo predstavlja preliminarnu potvrdu efikasnosti psihoterapije kao sredstva ublažavanja hiperobazrivog stanja koje je karakteristično za ovaj poremećaj. Predavanje je završeno kratkom diskusijom tokom koje je predavač odgovorio na pitanja publike.